Mental health self-assessment (MHSA - III)
Upitnik samo-procjene teškoća mentalnog zdravlja - III
Tarabić, B. N. (2023). Mentalno Zdravlje. Upitnik samo-procjene teškoća mentalnog zdravlja - III. https://mentalno-zdravlje.info/ENGLISH
Više od 80% osoba ima neki oblik teškoća u području mentalnog zdravlja (World Health Organization, 2019), a čak će kod 1 od 4 osobe u nekom trenutku te teškoće biti dovoljno izražene (teške) da bismo ih mogli nazvati (akutnim) poremećajem (World Health Organization, 2001).
Još uvijek živimo u društvu gdje je briga za mentalno zdravlje zanemarena. Osobna (psihološka) patnja je odgojem karakterizira kao nešto za 'slabiće' i 'mimoze', nešto čime se ne opterećuje druge, nešto što je 'normalno' i očekivano, nešto o čemu ne pričaš. Srećom i to se polako mijenja! Teškoće mentalnog zdravlja niti moraju biti 'drama' niti moraju biti 'ništa'. Mentalno zdravlje uključuje mnogobrojne aspekte ponašanja te kognitivnog i emocionalnog života pojedinca, a svaki pojedinac, kao i u slučaju fizičkog zdravlja u prvom redu ima pravo na informaciju o svom mentalnom zdravlju (uključujući i sumnju na teškoće u području mentalnog zdravlja)! Sakrivanjem informacije o tome da netko možda ima teškoća u području mentalnog zdravlja je kao zabrana samo-pregleda dojki i testisa (rak). Riječ je o obraćanju pažnje i pravovremenoj reakciji. Tamo gdje raka nema, neće nastati samo zato što se pregledavamo. Ako uočimo neku kvržicu, odlazimo liječniku – koji potom radi dijagnostiku. Ako uočimo neku promjenu ili teškoću u području svog mentalnog zdravlja, isto bismo trebali otići stručnjaku, koji će napraviti dijagnostiku.
Nažalost, kao i kod raznih drugih fizičkih bolesti, a na koje ne obraćamo pažnju, iako bismo mogli, teškoće mentalnog zdravlja obično 'osvijestimo' tek kada značajno počne patiti naše osobno svakodnevno funkcioniranje. Intervencije i oporavak koji počinju u već odmakloj fazi su duge i skupe, kako monetarno tako i životno-funkcionalno. Zato je važno reagirati što prije! Nekada čak neće biti riječ o rješavanju teškoća nego unaprijeđenu nečega što je dobro ali bi moglo biti još bolje i funkcionalnije!
Ako se u obzir uzme da je svaki čovjek dio zajednice, time što pojedinac postaje funkcionalniji i zadovoljniji se pozitivni efekti osobnog razvoja i izgradnje pojedinca prelijevaju i na zajednicu u kojoj pojedinac živi, čime dolazi do lančanih mikro promjena povećanja kvaliteta života (preko bolje komunikacije, unaprjeđenja odnosa, bolje raspodjele i definiranja međusobnih obaveza i poslova, itd.) čitave zajednice. Nije uvijek do liječenja, nekad je i do unaprijeđena!
Psihološka onesposobljenost - 'nevidljivi' uzrok najvećeg dijela troškova u vidu sati ne produktivnog rada i narušavanja međuljudskih odnosa - svojim obimom premašuju sve ostale medicinske i ne medicinske izostanke s radnog mjesta kao i druge faktore narušavanja života pojedinca i zajednice. Psihološka je djelatnost iz tog razloga, veličinom efekta, među najisplativijim ulaganjima u izgradnju i jačanje oboje pojedinca i zajednice u području njezine radne i ostale produktivnosti kao i međusobnih pozitivnih odnosa i kohezije.
Što su sve teškoće mentalnog zdravlja i/ili područja njegovog mogućeg unaprijeđena? Uh, ima ih puno! Ovdje su navedene samo neke!
Iz svoje sam kliničke i savjetodavne prakse te na temelju dosadašnjeg ostalog stručnog i znanstvenog rada izdvojio niz rečenica i grupirao ih s obzirom na kategorije teškoća na koje mogu ukazivati. Ovdje nije riječ o dijagnostičkom instrumentu! Ništa ne može zamijeniti dijagnostiku koja se obavlja uživo sa stručnjakom i instrumentima koji su validirani. Hoće li neki nakon ispunjavanja ovog upitnika umjesto da se obrate za stručnu pomoć - paničariti? Hoće. Možda ih ta 'panika' i potakne da se zauzmu za sebe i potraže pomoć :). Uostalom, ne možemo onima koji su skloni paničarenju zabraniti Internet ili ih držati cijelo vrijeme od svega zaštićenima – snaga dolazi iz suočavanja, a ne iz hrabrosti (gdje je točno granica hrabrosti i gluposti, ne znam).
Ovdje je riječ o psiho-edukativnom materijalu koji za cilj ima senzibilizirati pojedinca na vlastite i teškoće mentalnog zdravlja drugih. Većina ovih rečenica nam se može činiti nevjerojatna (nevjerojatno da si ih netko izgovara) – sve do trenutka dok se ne 'uhvatimo' kako ih govorimo sami sebi. Čitajući ove rečenice korisnici osim što u njima mogu prepoznati sebe, mogu i potiču se na razmišljanje o tome kako se osjećaju i kako izgledaju životi osoba koje si ih izgovaraju svakodnevno, osoba koje se prema njima odnose kao prema apsolutnoj istini. Takve su osobe svuda oko nas, a velika je vjerojatnost da smo upravo i mi jedna od tih osoba.
Po ispunjavanju upitnika će se ispisati broj tvrdnji u kojima si se prepoznao/la, a po različitim kategorijama teškoća mentalnog zdravlja. Čak i ako se prepoznaš u ovim rečenicama, to ne znači da su tvoje teškoće na razini da bi trebao/la potražiti profesionalnu pomoć ili da uopće imaš teškoća. Ono što je važno je sljedeće: da li neku tvoju 'posebnost' ili stanje možemo nazvati teškoćom mentalnog zdravlja u prvom redu ovisi o tome koliko ono narušava svakodnevno funkcioniranje tebe i/ili osoba u tvojoj okolini. Riječ je tek o okvirnim smjernicama na koje bi mogao/la obratiti pažnju pa ako se u njima prepoznaš i ispostavi se da tvoje svakodnevno funkcioniranje ipak nije na razini na kojoj je bilo nekad ili na kojoj bi općenito moglo biti – možda bi se ipak mogao/la konzultirati s nekim stručnim.
World Health Organization. (2001). World health report. Mental disorders affect one in four people. Treatment available but not being used. Retrieved July 7th 2020 from: https://www.who.int/whr/2001/media_centre/press_release/en/
Riječ je o psiho-edukativnom materijalu koji za cilj ima senzibilizirati pojedinca ne samo na vlastite već i na teškoće teškoće mentalnog zdravlja drugih (vidjeti: LINK), a koji se može koristiti i kao vrijedni alat u tretmanskom radu sa klijentima.
1. Upitnik je namijenjen isključivo osobama starijim od 18 godina i mladima starijim od 13 godina (ako ga ispunjavaju pod nadzorom - u sklopu rada sa psihologom), a koje su prosječnih intelektualnih sposobnosti (bez intelektualnih teškoća).
2. Čak i ako su odgovori na neke od čestica 'Da', to ne znači da osoba koja je upitnik ispunila ima teškoće mentalnog zdravlja na razini da bi trebala potražiti profesionalnu pomoć ili da uopće ima teškoća. Istovremeno, Autor upitnika potiče osobe koje su ispunile upitnik da potraže stručnu pomoć ako imaju osjećaj da se nalaze u stanju psihološkog distresa i/ili kao da imaju značajne teškoće mentalnog zdravlja neovisno o tome na koliko je čestica su odgovorile sa 'Da'.
3. Upitnik NIJE psihodijagnostičko sredstvo, upitnik NEMA obrasca za interpretaciju te broj čestica koje je osoba označila da je opisuju sam po sebi nije brojčani (kvantitativni pokazatelj) izraženosti teškoća mentalnog zdravlja.
4. U slučaju da se rezultati na upitniku koriste kao dio tretmanskog rada sa klijentima, odgovore na upitniku tumače zajednički, klijent i terapeut, razgovarajući o njima.
5. Upitnik se, idealno, primjenjuje: 1) prije dolaska na prvu seansu ili traženja pomoći stručnjaka, tako da uz uzimanje anamneze razgovor o pojedinačnim odgovorima na upitniku može ukazati na neka područja o kojima bi valjalo detaljnije razgovarati; 2) tijekom (nakon 4 do 5 održanih tretmanskih susreta) i/ili nakon završenog tretmana radi praćenja njegove efikasnosti (kvantitativno – smanjenjem broja simptoma i/ili znakova; i/ili kvalitativno – razgovorom o značenju pojedinih odgovora i promatranjem promjene njihova značenja za klijenta i/ili praćenja primjene strategije nošenja sa istima).
6. Upitnik se može primijeniti i za bolje upoznavanje sebe, npr. postavljanjem pitanja sebi – Kako bi moj život ili život mojih bližnjih izgledao za 10 godina, ako bi taj odgovor na [neko konkretno pitanje] i dalje bio 'Da'? Želim li po tom pitanju nešto napraviti?
7. U slučaju suicidalnih ideacija – obvezno potražiti pomoć, odaberite život! https://odaberi-zivot.com/
8. Dio baterije mjera koje je dio Upitnik samo-procjene teškoća mentalnog zdravlja čini i kratka verzija Skale depresije, anksioznosti i stresa (DASS-21), a čiji se rezultati mogu usporediti sa predloženom procjenom težine navedenih simptoma.
Koliko je dva plus tri (upisati brojkom: npr. 10):
Koliko imate godina (upisati brojkom: npr. 18):
Početkom ispune upitnika potvrđujete da ste pročitali cijeli tekst ove stranice.